header-int

PROTESAUN KONSUMIDOR BA ALIMENTASAUN NO BEBIDAS NEEBE MAK LIU PRAZU BAZEIA BA LEI NO. 8/2016

Selasa, 10 Okt 2023, 10:02:29 OTL - 694 View
Share

PROTESAUN KONSUMIDÓR BA ALIMENTASAUN NO BEBIDAS NE’EBÉ MAK LIU PRAZU BAZEIA BA LEI NO. 8/2016

1. Zélfia Maria Fátima Ximenes Belo, Fakuldade Direitu, Universidade da Paz, Timor-Leste

2. Marcal Mascarinhas,.S.H, Dosente Fakuldade de Diretu, Universidade da Paz, Timor Leste.

3. Afonso Soares,.Lic.Dir.,M.D, Dosente Fakuldade de Diretu, Universidade da Paz, Timor Leste.

ABSTRATU

Protesaun konsumidór ne’e  parte ida husi lei ne’ebé mak iha nia prinsipiu ka regras sira ne’ebé regula natureza no mós  propreidade sira ne’ebé proteje konsumidór sira nia interese. Lei konsumidór  define hanesan prinsipiu jerál no regras legál ne’ebé regula relasaun no problema entre parte oin-oin ne’ebé relasiona ho sasán konsumidór. Protesaun konsumidór iha tempu ne’e labele haketak husi atividade komérsiu, iha atividade komérsiu espera katak ida ne’e sei kria balansu ida kona-ba direitu no obrigasaun entre autór negósiu no konsumidór sira.Iha Timor-Leste protesaun konsumidór agora dadaun hetan atensaun diak tamba iha preokupasaun kona-ba regulamentu, ho balansu entre autór  negósiu no konsumidór sira.

      Dezafiu ne’ebé AIFAESA infrenta mak Ita sedauk iha laboratoriu propriu ida no laboratoriu Alimentar ita sei halo parseiru ho laboratoriu rua, Prosesu ba kompaña sira ne’ebé fa’an sasan liu prazu la tuir lei no 8/2016 Iha artigo 26,hateten Infrasaun no sansaun Administrativa sira ,mak hanesan infrasaun ba norma sira hodi fó protesaun no defeza ba konsumidór sira sei sujeita tuir kazu no la sakar fali sansaun sira ne’ebé maka define iha norma espesifika sira,maka hanesan sansaun administrative, Banhira foti prosesu tuir empreza ne’ebe kontinua Komersializa produtu sira ne’ebe anormal,hanesan produtu sira ne’ebé mak liu prazu no produtu sira  ne’ebe maka estragadus,entaun Aifaesa halo prosesu no aprensaun kontradisoens maka hanesan multa/koima medida ne’ebe maka Aifaesa utiliza.

 

Formulasaun Problema husi Monografia ida ne’e maka hanesan :Tambá sá mak Persija Protesaun hodi kontrolu, sasan ne’ebé maka liu prazu no obstakulo saida mak (AIFAESA) infrenta. Oinsa Prosesu ba Kompaña sira ne’ebe fa’an sasan liu prazu,la tuir Lei No.8/2016?Tipu.Abordazen juridika ne’ebe uza iha peskiza ne’e maka abordazen Lejislasaun,abordazen konseitu no abordazem analizasoens ho Metodu Peskiza Normatif. Hakerek nain atu konklui deit katak protesaun konsumidór ne’e parte ida husi lei ne’ebé mak iha ninia prinsipiu ka regras rasik. Rekomenda ba governo aktual atu bele kompleta ekipamemtus laboratoriu pre market hanesan laboratoriu propriu no laboratoriu Alimentar  ho nune’e atu dezamina alimentasaun no bebidas sira ne’ebe mai husi estrangeiru atu nune bele detekta kualidade alimentasaun no bebidas ,atu nune’e labele afeta ba saude publiku sidadaun sira iha rai ida ne’e .Aumenta mos rekurso humanos no mos loke tan serviso sentraliza estabelesimento hotu-hotu, loke kada munisipiu inklui regiaun espesial Atauru no oecuse hodi nune’e bele lori besik inspeksaun no fiskalizasaun ba konsumidór sira .

Lia Fuan Save : Protesaun Konsumidor  ba Alimentasaun  ne’ebé liu prazu.

Atu Hetan Detalho Ida Ba Jurnal Bele Klik Iha Ne'e:

 

Unidha Universidade da Paz nudar instituisaun Superior edukativus nebe realiza apredizazen, pesquizas, no sai servidor/pengabdian ba sidadaun sira hodi fiar metin ba direitu fundamental ema nian, tuir normas Universal sira no konstituisaun RDTL
© 2024 Universitas da Paz Follow Universitas da Paz : Facebook Twitter Linked Youtube