header-int

IMPLEMENTASAUN POLITIKA GOVERNU INDONESIA HO GOVERNU TIMOR-LESTE FO LIVRE VISTO VIZA BA CIDADAUN

Selasa, 14 Mar 2023, 12:24:42 OTL - 279 View
Share

Implementasaun Politika Governu Indonesia Ho Governu Timor-Leste Fo Livre Visto Viza Ba Cidadaun (Dalen Tetun)

Autor : Leoneto Madeira Martins

Tulun Orsamentu Husi : Cepaz, UNPAZ

Instituisaun : Fakuldade Siensia no Humanidade,

Universidade Da Paz

 

ABSTRATU

Indonesia hanesan nasaun avancado iha seitor dezenvolvimentu barak, no Timor-Leste hanesan nasaun foin ukun rasik an, sei menus liu iha seitor dezenvolvimentu barak, mai be hare ba relasaun amizade entre cidadaun nasaun rua ne metin no iha ligasaun ran, uma lisan no kultura, tan ne politika nasaun rua nee, la hare’ ba proseso dezenvolvimentu nasional mai be hare ba oin sa atu kria relasaun diak ba future. Problema nececidade baziku, hanesan hela fatin, rai, uma, aihan no hatais  mak sei  falun cidadaun nasaun rua ne,e no problema politika  ba dezenvolve seitor ekonomia  mak oin sa atu dezenvolve seitor agrikultura hodi transforma ba seitor industria, oin sa atu kria fatin servico barak hodi hatun numeru ema mak buka servico, no oin sa atu hatun numeru kiak tamba idade no saude mak la fo biban hodi hetan servico mak falun governu rua ne’e, mai be, governu nasaun rua nee, iha kbit atu tau atensaun liu ba cidadaun barak nia interese publiko. Decizaun politika husi nasaun ruan ne, hare husi aspeitu barak bele halakon no husi aspeitu seluk bele fo tulun, depende ba ema ida-idak nia komprendesaun no analiza no interpreta tuir valor implementasaun politika ne iha parte interese no nececidade publiko. Indonesia ho Timor-Leste, hanesan nasaun vizinho mak liga ho rai maran, no susar atu hari baliza ho moru, tan nee konsiderasaun politika livre viza bele hanesan mos moru ba garante seguransa hodi halao interaksaun no atividade ekonomia no kultura ba cidadadun.

Iha peskija nee ho ramu teoria mak hanesan: Teoria Implementasaun Politika Publiko,Teoria Governu, Teoria Sociadade, Teoria Atendementu  Publiko. Peskija ne uza  metodo peskija kualitativo deskripto ho fatin peskija mak : Ambaxada Indonesia, Ministerio Negocio Estranzerio ,Migrasaun Dilsi. Tekniku Halibur Dadus mak Intervista no Dokmentasaun, Tekniku Analiza Dadus Uza Analiza husi Ian Dey (1993).

Rezultadu peskija hatudu katak:  Estratezia Politika Governu Indonesia ho Governu Timor-Leste hodi formula decizaun politika  livre viza ba cidadaun, politikamente hanesan implementasaun politika estranzeiru nasaun nian katak governu iha dever no puder halao relasaun serviso hamutuk hodi tulun cidadaun bazeia ba nececidade no interse povu no estdau, nee tamba hare ba estoria Timor-Leste hanesan nasaun ukun husi Indonesia, Relasaun familya ema Timor ho ema Indonesia metin liu, la bele haketak ho politika ou lei, tamba ligasaun raan, uma lisan, kultura hahu husi avo bei-ala sira to dadaun nee. Hare mos ba aspeito ekonomia katak Timor-Leste ho Indonesia hanesan nasaun vizinho mak ligasaun ho rai maran, cidadaun nasaun rua nee halao atividade ekonomia lais no fasil, realidade hatudu katak dadaun nee cidadaun Timor oan antusias ba Indonesia  halao atividade ekonomia hahu husi negocia kiik oan to negocio bot, bele tulun  governu liu husi proseso seluk taxa. Politika livre vistu viza nee, bele dada liu tan ema Timor oan  hakarak ba  vizita familya iha Indonesia,  vizita fatin turismu mak  barak no furak no diak, nune mos cidadaun Indonesia mak vizita Timor-Leste.

Konkluzaun: Iha proseso implementasaun politika livre viza husi governu Indonesia no governu Timor-Leste hatudu katak iha vatazen diak hanesan  hasae númeru vizitantes Indonésia mai Timor Leste,  Bele reduse cidadaun Indonézia mai Timor-Leste liu husi dalan klot,    Fó biban ba Timor oan iha Indonesia bele viajen mai Timor Leste no kria relasaun diak entre cidadaun.

Kata Xavi: Implementasaun, Politika Governu, Livre Viza no Cidadaun.

 

Atu Hetan Detalho Ida Ba Jurnal Bele Klik Iha Ne'e:

 

Unidha Universidade da Paz nudar instituisaun Superior edukativus nebe realiza apredizazen, pesquizas, no sai servidor/pengabdian ba sidadaun sira hodi fiar metin ba direitu fundamental ema nian, tuir normas Universal sira no konstituisaun RDTL
© 2024 Universitas da Paz Follow Universitas da Paz : Facebook Twitter Linked Youtube