header-int

POLITIKA DEZENVOLVIMENTO IHA SEITOR EDUKASAUN

Selasa, 16 Feb 2021, 11:17:01 OTL - 6107 View
Share

Discursu Cientifico hatoo’ iha  Yudicium Faculdade Cienccia Sociais no Humana, Universidade Da Paz, loron 15 Dezembro 2020

==========================================================

Leoneto  Madeira  Martins

 

Intrudusaun

Politika dezenvolvimento edukasaun dadauk ne’e, hasoru evolusaun ciencia no technolozia mak hamosu revolusaun komunikasaun iha era globalizasaun. Desafios globalizasaun ne’e hahu wainhira nasaun hotu iha mundu esforsu maks hodi hamosu   kompetisaun liu husi reorientasaun hanoin no rekonstruksaun iha  sistema edukasaun. Tan ne’e dezenvolvimento edukasaun tenki mosu hanesan variabel independensia hodi fo valor mak signifikado ba humano ho kualidade no cilvizado.

Dezenvolvimento hanesan proseso halao mudansa mak kobre aspeito sistema social hotu hanesan: politika, ekonomia, infrastrutura, Agraria, edukasaun no technolozia, intituisoens no kultura. Alexander (1994) hatutan husi Portes (1976) fo defenisisaun katak  dezenvolvimento hanesan  transformasaun ekonomia, sosial no kultura. Dezenvolvimento hanesan proseso mak planeado hodi hadia aspeito oioin iha sociadade nia moris.

Politika Dezenvolvimento Edukasaun

Iha nasaun avancado sira barak, mak tau edukasaun hanesan konseito  social, hodi  fo atensaun ba governo hodi tau hanesan seitor perioridade iha politika dezenvolvimento nasional. Ho konsiderasaun katak governo mak hanesan representativo liu atu tau interese povu iha praktika ho  edukativo. Realidade hatudu katak iha instituisaun privado balun mak tulun governo halao dezenvolvimento edukasaun, mai be’e politika no estratezia tenki mai husi governo. Nune  bele kria relasaun sinergistiko entre governo ho instituisaun privado iha area edukasaun hodi alkansa objetivo edukasaun iha aspeito hotu. 

Politika edukasaun tenki dezenvolve no implementa tuir kondisoens sosio-ekonomiko, technolozoia hodi hatan ba  nececidade no interese povu nian iha aspeito hotu mak kobre povu nia nececidade hodi ba moris diak, nunee bele konsidera katak povu edukadu mak povu ne’be bele hatan ba nia problema rasik, hatan rasik ba nececidade moris loron babain nian, no hatudu hahalok diak iha loron babain. Nune politika dezenvolvimento edukasaun mak diak sei rezulta povu moris iha ambitu paz, dame, justu no  demokrasia.  Ho konteksto ne’e, H.A.R Tilaar katak   papel edukasaun mak atu forma identidade kultura no identidade nasaun. Nasaun mak cilvizado ho identidade mak hatudu katak nasaun ne’e avancado iha dezenvolvimento edukasaun.  

Edukasaun hanesan parte husi Dezenvolvimento Politika

Ligasoens entre edukasaun ho politika sociadade balun fo komprendsoens iha parte rua hanesan: Dahuluk, grupu sociadade balun katak edukasasun mak edukasaun duni no politika mak  politika duni ou entre parte rua bele nakketak. Daruak,  grupu sociadade balun katak entre parte rua iha nakait. Komprendesaun ida ne’ebe mak merese atu debate, komprendesaun dahuluk ho razaun katak kuandu kahur edukasaun ho politika,  mak politika sei halakon edukasaun,  tamba iha politika sei iha kondisaun la diak no at tuir grupo nia interese. Komprendesaun daruak ho razaun katak politika laos atu hatene deit.  Nurtanio Agus Puwanto, (2008) katak  Influensia Politika iha seitor edukasaun   persiza hanoin katak politika iha komprendasaun klot hanesan sociadade sorin mak hanesan halao jogu iha moris iha vida nasaun ne’ebe mak iha kompetisaun entre grupo hodi hetan  okupasaun liu husi dalan oioin. Iha nee akontese hakarak no lakoi, gosta ou lae, ne hanesan proseso ida mak sempre mosu iha jogu politik.

Haree ba kondisaun mak akontese iha moris iha nasaun hanesan nee, Timor-Leste persiza tau perioridade seitor edukasaun as liu seitor seluk, .  tamba edukasaun hanesan mos investemento mai be’ nia rezultado sei la hetan ho lalais tamba persiza proseso  no kleur.

Maluk konvidadus sira, manorin nai sira, inan aman sira mak hau hadomi no  alin yudinista sira mak hau hadomi liu.

Papel  Edukasaun iha Dezenvolvimento

Edukasaun katak esforsu koncencializasaun ho planeado hodi halao proseso hanorin, nune sira be hetan hanorin iha biban atu hakbit an, bele iha forsa espiritual reliziozu, kontrolo an  rasik, personalidade, intelizenji, hanoin diak, no iha badaen ba an rasik, hodi hetan persiza husi povu no nasaun.

Edukasaun mos hanesan produto husi sociadade.  Edukasaun hanesan mos proseso transmisaun konhesemento, attitude, fiar, badaen no aspeito lalaok seluk husi gerasaun ba gerasaun. Nune aspeito hirak ne’e halao ona husi forsa iha sociadadae. Nune buat hirak ne’ebe ita aprende ne’e rezultado husi relasaun ita ho ema seluk, iha uma, eskola, fatin halimar, fatin servico, ho liafuan seluk katak,  iha ne’ebe mak ita iha, serteza ne’e ita aprende no hetan konhesemento ciencia.

Ba sociadade, esperansa husi fundamento  edukasaun mak ho fungsaun atu apoia ezistensia moris povu nian, nunee sociadade bele hatutan nia moris ho avancado, Kada sociadade sempre esforsu hatutan sira nia valor kultura ba zerasaun foun ho proseso adaptasaun tuir evolusasun liu husi edukasaun ou espesialmente liu husi interaksaun  social. Nune’ fungsaun edukasaun  mos bele hanesan  proseso sosializasaun, Nasution  (1999}.

Papel edukasaun iha proseso dezenvovlimento konsiderado estrateziko liu, tamba ho edukasaun mak bele komprende dezenvolvimneto hanesan proseso iha kontinuasaun mak kobre aspeito hotu mak iha relasaun no nececidade moris povu nian ho objetivo hodi lori povu ba moris iha prosperidade.

Transformasaun  Sistema Edukasaun iha  Era Globalizasaun

Rui Anthony Antoniades, (1990), katak Transformasaun hanesan  proseso ida halao mudansa husi faze ba faze nunee sei  to iha ultima, mudansa ne’ebe halao hanesan influensia husi external no internal mak hanesan orientasaun husi mudansa tuir forma mak hatene liu husi proseso. Hanesan  sistema sosial, instituisaun edukasaun iha  fungsaun no papel ba halao mudansa iha sociadade mak diak liu. Edukasaun hatur iha estrutura sosial iha papel mak importantes tebes, tamba edukasaun mak hanesan agency ba mudansa (agent of change), tamba liu husi edukasaun, ideia-ideia ou hanoin foun ba produse rekursu humanu mak kualidade no professional mak sei mosu .

Selo Soemardjan, katak globalizasaun hanesan  proseso ida hodi forma  sistema organizasaun  no komunikasaun entre sociadade iha mundu hodi tuir  sistema no normas balun mak hanesan. Nunee iha proseso transformasaun edukasaun, globalizasaun sei lori impaktu mudansa mak signifikante tebes, liliu mudansa iha hahalok  individu. Ligasaun entre globalizasaun ho edukasaun hare husi hamosu komunidade foun ho sinais iha konhesemento sociadade baziko ou “knowledge-basedsociety” mak hanesan bazikos husi globalizasaun  ekonomia no politika mak neneik no bebeik halao mudansa no persiza hanoin  reflektivo husi ema mak iha kapacidade hodi hanoin kona ba moris bazeia rasio. Tan nee, edukasaun importante tebes hodi muda povu nia moris diak iha loron oin, mak bazeia ba evolusaun konhesemento iha ciencia. 

Papel husi transformasaun edukasaun ho esperansa katak bele rezulta ema mak preparaan ho diak, hodi hasoru desafios global. Alternativa seluk atu hasoru globalizasaun ho faze-faze transformasaun iha edukasaun no hasae papel manorin nain sira  hodi ajusta ho kondisaun mak lao dadauk nee. Nunee proseso edukasaun mak halao bele ezisti nafatin hodi hasoru impakto negativo  husi globalizasaun.

Maluk konvidadus sira, manorin nai sira, inan aman sira mak hau hadomi no  alin yudinista sira mak hau hadomi liu.

Estratezia  Dezenvolvimento Iha Seitor Edukasaun

Craig & Grant (1996), katak  Estratezia hanesan determinasaun tarzeito ou objetivo ho tempo naruk (targeting and long-term goals), hanesan Kompanhia ida ho nia lalaok orintasaun no  alokasaun  rekursu humano mak persiza hodi atinji tarzeito ou objetivo (achieve the goals and objectives). Nunee estratezia dezenvolvimento edukasaun iha Timor-Leste, tenki determina plano no objetivo  hodi  formula politika tuir Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste, (Artigo 59), hahu husi dezenvolve sistema edukasaun husi ensinu baziko to ensinu superior, nune bele produse  rekursu humano mak kualidade no professional, hodi  bele kria emprego ba an rasik, hodi hases an husi hein deit fatin servico husi governo no seitor privado, tan ne’e persiza perspektifa ida diak no luan kona ba papel dezenvolvimento edukasaun. Iha konteksto dezenvolvimento edukasaun iha Timor_leste ho objetivo atu hamenus numero alfavetizasaun tan foin hetan ukun rasik an. Atu dezenvolve edukasaun iha ensinu baziko no ensinu superior ho diak no los persiza manorin nain mak professional, tan nee persiza mos instituisaun akademika iha ensinu superior mak diak, hodi fo treinamento professional ba manorin nai sira, hodi sai manorin nain mak professional

Ita hotu hatene katak, atu atinji sukseso dezenvolvimento edukasaun iha Timor-Leste la fasil, tan iha fatores impedemento balun hanesan: sistema governasaun lao la tuir periodo, ministru kompetenti halao knar la to’o periodo, sedauk iha estandarizasaun curriculum nasional, dezenvolve programa estudu sedauk tuir nececidade seitor publiko no seitor privado, rekursu humano hanesan manorin nain sei menus liu, infrastrutura ba edukasaun sei menus liu, boantade estudu husi estudantes  ba asesu rasik tuir evolusaun ciencia no technolozia sei menus liu, atensaun inan ho aman ba oan sira hanesan estudantes mos sei menus liu,  orsamento ba edukasaun mos sei karu liu.. Nunee politika dezenvolvimento  edukasaun iha Timor-Leste, persiza determina  plano no  objetivo  ba future  ho estratezia mak diak no  klaru hodi hatan ba problema edukasaun.

 

Konkluzaun

Importansia Papel  politika dezenvolvimento edukasaun ho objetivo hodi produse  rekursu humanu mak iha kapacidade, konhesemento ciencia, attitude diak no badaen no bele partisipa iha proseso dezenvolvimento nasional. Liu husi proseso edukasaun, mak bele produse rekursu humanu mak kualidade no professional, matenek, fiar ba maromak, fiar ba kultura, respeita ema seluk, hanesan  beik ou matenek, alezado ou deficiente,  kiak ou riku,  iha responsabilidade ba nia an, hanesan cidadaun iha nasaun.

Lia fuan Ikus

Maromak, matebian ho lulik nain sira mak  ita fiar ba’, sei tulun ita,  hodi dezenvolve edukasaun ho diak no los,  tuir  konstituisaun no lei oan haruka,  iha rai Timor mak ita moris ba’.

oooooooooooooooooooooooo O B R I G A D O oooooooooooooooooooooooo

Referensia:

Warjio, 2016, Politik Pembangunan, Cetakan Pertama, penerbit Kencana,

Indonesia.

Suryono, 2010, Dimensi-Dimensi Prima Teori Pembangunan, Cetakan Pertama,

Penerbit Universitas Brawijaya Press, Indonesia

Mansour, 2002, Runtuhnya  Teori  Pembanguan dan  Globalisasi, Cetakan

pertama, Penerbit Insist Press, Indonesia.

Skiner, 2013, Ilmu Pengetahuan dan Perilaku Manusia , Cetakan Pertama,   

            Penerbit Pustaka Belajar, Indonesia.

Hill & Saldanha, 2006, Membangun Negara  Baru Timor  Lorosae, Cetakan

Pertama, Penerbit Aksara Karunia, Jakarta..

Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste, (Artigo 59)

Unidha Universidade da Paz nudar instituisaun Superior edukativus nebe realiza apredizazen, pesquizas, no sai servidor/pengabdian ba sidadaun sira hodi fiar metin ba direitu fundamental ema nian, tuir normas Universal sira no konstituisaun RDTL
© 2024 Universitas da Paz Follow Universitas da Paz : Facebook Twitter Linked Youtube