header-int

PAPEL JORNALISTA BAZEIA BA LEI NUMERU 5/2014

Kamis, 05 Okt 2023, 13:53:57 OTL - 485 View
Share

PAPEL JORNALISTA BAZEIA BA LEI NUMERU 5/2014

Fakuldade Direitu Universidade da Paz (UNPAZ)

Autor : Celestina Soares de Oliveira Email.Celestinasoares7@gmail.2)

Co. Autor Dr. Rosino da Cruz Lic.Dir. MD Email.dacaruzrosino503@gmail.com

3) Joco Sarmento Capela, Lic.Dir.,MD

 

ABSTRATU

Nasaun Timor – Leste adopta sistema estadu direitu demokratiku nune’e haktuir ba Konstituisaun Republika Demokratika de Timor-Leste (RDTL) artigu 40 koalia konaba liberdade koalia no informasaun nian, katak ema hotu iha diretu atu koalia no hetan informasaun ruma ho lolos nune’e mos nune’e mos artigu 41 koalia konaba liberdade imprensa no komunikasaun sosial katak, garante Liberdde Imprensa no komunikasaun Sosial no  meius sira seluk tan konaba komunikasaun sosial, no alinea 2 hola parte mos iha liberdade imprensa nian, liberdade koalia no hamoris ka hakiak jornalsita asesu ba fontes informasaun nune’e fahe informasaun ba mundu konaba akontesimentu iha rai liur nune’e mos rai laran ho lolos no sistematiku.

 

.Iha kontextu mundu jornalizmu nian, iha meiu komunikasaun sosial barak maka média na’in sira uza hodi tranzmite informasaun ba públiku hanesan televizaun, rádiu, jornal, no média online. Maske nune’e entre média hirak ne’e hotu, hato’o informasaun ho maneira ne’ebé diferente. Tanba naturalmente ema hatene katak média rádiu bele rona de’it nia lian,televizaun ema bele haree imajen movel no rona mos lian (audiovisual).  Jornál (imprime) hare de’it liafuan no imajen ne’ebé estatiku katak la movimentu, maibé nia iha forsa husi titulu headline ne’ebe dada no influensia leitor sira bele iha vontade atu lee.

Enkuantu iha liberdade expresaun iha elementu demokrasia de faktu iha primeira sesaun ONU nian iha tinan 1946 antes iha deklarasaun universal direitu humanus ratifika ou adopta ba tratados-tratados seluk iha asmbleia jeral iha ONU liu husi rezolusaun numeru 59 (1) deklara anteriormente katak direitu informasaun nudar direitu humanus fundamental no padraun ba liberdade hotu-hotu hanesan sagrada husi Nasoens Unidas.

 

Tuir peskija ne’ebe peskijadora halo ba monografia ida ne’e ho tipu normativu katak peskija ne’e hala’o tuir lei no regulamentu sira ne’ebe iha bele hare husi (vertikal) hirarkia lei no regulamentu no mos relasaun entre lei no lei (horizontal) ninia relevansia ho problema ne’ebe mak foka husi peskija ne’e rasik.

Nune’e tuir rezultadu peskija ne’ebe mak peskijadora halo ba monografia ho titulu PAPEL JORNALISTA BAZEIA BA LEI NUMERU 5/2014 ne’e hatudu katak iha jornalista 5%  hala’o nia funsaun kontra lei ne’e rasik no hetan sansaun tuir lei ne’e no estatutu internal.

Peskija ida ne’e hala;o iha Instituisaun Media Diaria Indenpendente katak husi iha jornalista nain 5% mak la halo funsaun tuir lei no hetan ona sansaun tuir lei ne’e mak hanesan hato’o direitu responsa, mediasaun no hetan karta xamada husi instituisaun no nune’e mos ba hatan iha ministeriu publiku.

Ho ida ne’e jornalista sira tenke jornalista tenke hala’o funsaun tuir lei no kode etik dentologia atu nune’e bele fahe no publika infrmasaun sira ba sosiadade ho lolos nune’e mos kuntribui ba paz no estabilidade nune’e labele hetan intervensaun ka kastigu ruma.

 Lia fuan Xave : Pape, Jornalista, Lei

Atu Hetan Detalho Ida Ba Jurnal Bele Klik Iha Ne'e:

Unidha Universidade da Paz nudar instituisaun Superior edukativus nebe realiza apredizazen, pesquizas, no sai servidor/pengabdian ba sidadaun sira hodi fiar metin ba direitu fundamental ema nian, tuir normas Universal sira no konstituisaun RDTL
© 2024 Universitas da Paz Follow Universitas da Paz : Facebook Twitter Linked Youtube