header-int

EFEITU ADMINISTRASAUN DEZENVOLVIMENTU NASIONAL NO NIA IMPLIKASAUN DURANTE PROSESU PREVENSAUN COVID

Rabu, 04 Mei 2022, 14:51:36 OTL - 4204 View
Share

OBRA HAKEREK

EFEITU ADMINISTRASAUN DEZENVOLVIMENTU NASIONAL

NO NIA IMPLIKASAUN DURANTE PROSESU PREVENSAUN COVID -19 IHA TIMOR LESTE

 

 

 

 

HUSI:

 

FRANCISCO DE DEUS MAIA

SEMESTER I

 

 

MASTERADU ADMINISTRASAUN PUBLIKA

UNIVERSIDADE DA PAZ

2022

 

 

KAPITULU I

INTRODUSAUN

 

    1. Hanoin problema dahuluk

Iha era ita nia Nasaun Timor Lorosaé hahu restaura nia independensia iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002 no hanaran Repúblika Demokrátika de Timor Leste (RDTL) dezafiu barak mak Nasaun infrenta tantu iha setór privadu, sosiedade sivil nomós instituisaun públiku nia problema fundamental mak administrasaun liu-liu iha parte atendimentu públiku ne’ebé diak atu bele fo satisfasaun ne’ebé optimal ba públiku.

Koalia kona-ba Administrasaun maka sei la se’es husi atendimentu publiku ida ne’ebé dignu hodi hetan satisfasaun husi públiku. Ho nune’e atendimentu iha administrasaun publiku nomos privadu dala barak sempre akontese iregularidade nune’e bele kria konflitu, konfuzaun nomos insatisfasaun ba perspetiva publiku iha Nasaun ida nia laran.

Dezenvolvimentu Nasionál hanesan esforsu ida atu hadi'a aspetu hotu-hotu moris komunidade nian, Nasaun no Estadu ne'ebé mak iha tempu hanesan prosesu dezenvolvimentu sistema administrasaun Estadu nian tomak atu bele alkansa objetivu nasionál sira. Nune'e mós, dezenvolvimentu ba realizasaun nasionál bele interpreta hanesan esforsu lubun ida ba dezenvolvimentu sustentável nasionál, ne'ebé bele interpreta hanesan esforsu dezenvolvimentu lubun ida ne'ebé ninia objetivu mak atu kumpre objetivu nasionál sira.

Iha âmbitu Covid-19 ne’ebé ohin loron sai nuda’ar preokupasaun mundial hodi kauza Timor-Leste hodi afeita surtu covid-19 hahú kedas iha fulan Marsu tinan 2020 hodi obriga Estadu Timor-Leste implementa Estadu Emerjensia nudár mekanismu ida hodi minimiza sirkulasaun sidadaun sira nian tamba Timor Leste mos komesa rejista ona kazu mortal. Hanesan ita hotu hatene katak Virus Corona hahú mosu iha cidade Wuhan-Cina hodi afeita ona ema mais ou menus ema hamutuk 90.308 husi numeru ne’e total numeru mortal hamutuk kuaze 3.087 no numeru kazu rekoperadu hamutuk kuaze 45.726.

Haré ba Surtu Covid-19 ne’ebé afeta mundu tomak fó influensia makás tebes ba kresimentu ekonomia Nasaun sira iha mundu inklui Timor Leste. Maske oras ne’e Timor-Leste implementa Estadu Emerjensia, Serka Sanitária no Konfinamentu Obrigatóriu nudár mekanismu ida hodi halo prevensaun ba Surtu Covid-19. Medida ne’ebé implementa maka hanesan evita ka bandu sidadaun sira atu halo sirkulasaun tantu iha nasional nomos internasional. Maibé politika ida ne’e afeita tebes ba kresimentu ekonomia iha rai laran nune’e fo impaktu ne’ebé bo’ot tebes ba povu hodi susar  asesu ba kampu de traballu hodi hetan osan tamba la iha investor nasional no internasional maka halao nia atividade inklui kompañia lokál barak mos maka hahú taka sira nia negosiu tamba la iha rendimentu husi loron ba loron hodi afekta ba vida ema moris no sustentabilidade setór privadu hodi fo impaktu ba ekonomia in-jeral iha Timor-Leste. Haré ba fenomena ida ne’e maka iha traballu individual ida ne’e hakerek intersante hodi hakerek no peskija kona-ba Efeitu Administrasaun Dezenvolvimentu Nasional no nia implikasaun durante  Prevensaun Covid-19 iha Timor Leste.

 

    1. Problematika

Referé ba fenomena sira hanesan mensiona iha paragrafu dahuluk maka hakerek nain formula problema sira hanesan tuir mai ne’e:

  1. Saida maka Administrasaun?
  2. Saida maka Dezenvolvimentu?
  3. Saida maka Administrasaun Dezenvolvimentu nasional?
  4. Politika Governo hodi responde ba situasaun rai laran
  5. Oinsa halo prevensaun ba Surtu Covid-19 ho nia implikasaun ekonomia ba sosiadade no prevensaun?

 

    1. Objetivu Hakerek

Objetivu husi hakerek ida ne’e mak:

  1. Nudár rekezitu ida atu hetan valor ezame Semester dahuluk ba materia Analiza Implementasaun Politika Públiku
  2. Atu hatene kona-ba Administrasaun Dezenvolvimentu Nasional nomos oinsa bele halo prevensaun ba Surtu Covid-19 ne’ebé oras ne’e afeita hela iha mundu inklui Timor Leste no nia implikasaun ba ekonomia rai laran

 

KAPITULU II

REVE’E TEORIA

 

    1. Definisaun Administrasaun

Definisaun jeral husi administrasaun maka hanesan forma negosiu ou atividade ida ne’ebé relasiona ho definisaun ba politika hodi atinji metas ou objetivu ida, nune’e administrasaun nia papel importante no krusial iha atividade organizasaun nian

Administrasaun mai husi Dalen Latina ka Latin ho letra to iha lingua Ingles signifika katak Ba (bodik ba) no Ministrare signifika katak to serve ou to conduct ne’e ninia signifika katak atendementu/servi, ajuda no konsola.

Sondang P.Siagian (1985) ”administrasun”Akumula husi prosesu servisu ne’ebé mak bazéa ba desizaun servisu in jeral halo husi ema nain rua (2) ou liu, hodi alkansa objetivu ne’ebé mak dertermina tiha ona.

Tuir empreza Pfiffner no Preshtus, administrasaun estadu hanesan prosesu ida relasiona ho implementasaun polítika estadu nian.

Bazeia ba Prof. Dr. Pramosudirjo, administrasaun Estadu mak asistensia administrativa husi governu, signifika katak governu (ofisial) labele kumpri sira nia knaar sein administrasaun estadu.

Hare ba liafuan hirak iha leten mak administrasaun hanesan prosesu ne’ebe em jeral hetan husi esforsu hotu hanesan; grupo, governu, privadu/sivil ki’ik ka boot, hodi atinji objetivu hamutuk. Administrasaun ne’e hanesan mos atividade grupu ne’ebe servisu hodi halo hotu tarefa servisu ne’ebe iha organizasaun ida nia laran.

 

    1. Definisaun Dezenvolvimentu

Tuir matenek nain Benny H. Hoed define dezenvolvimentu hanesan planeamentu sistematiku ne’ebé tenke hala’o hodi kore-a’an husi nakukun ba naroman nomós atu hadia sustentabilidade moris komunidade nian iha nasaun ida.

Entretantu tuir Mohammad Ali hateten katak dezenvolvimentu hanesan planu ida ne’ebe sistematiku ida ne’ebe implementa atu halo mudansa ho nia objetivu principal atu hasa’e kresimentu moris ida ne’ebe sustentavel no kualidade moris komunidade nian.

Tuir UNDP definisaun dezemvolvimentu hanesan prosesu ida hodi fo espasu ba komunidade hodi bele hili iha parte seluk ILO dezemvolvimentu hanesan nosaun umanu iha kada prosesu atu bele iha satisfasaun ho nesesidade bazika  kada ema ida iha nasaun ida.

Liu husi definisaun matenek nain nian ne’ebé iha ita bele halo asumsi katak atu implementa ou dezevolvimentu persija tetu mos ba aspeitu barak ne’ebé nesesita atu haríi tamba ne’e dezenvolvimentu normalmente halao husi faze ba faze. Faze dezemvolvimentu referé labele atu halo ho skalaun ne’ebé prioritariu liu maibé Dezemvolvimentu tenke halao ida ne’ebé sai intreses mak sei sai prioridade liu

Ho nune’e signifikadu lolos husi dezemvovimentu ne’e rasik ita bele intende simples katak prosesu mudansa ida ba dirasaun ne’ebé diak, liu husi kanál ida ne’ebé planeadu. Konstrusaun dezemvolvimentu hanesan prosesu mudansa ida ne’ebé inklui Sistema sosial hanesan politika, ekonomia, infrastrutura, defesa, edukasaun, teknolojia, instituisaun no kultura

 

    1. Surtu Covid-19

Tuir Organizasaun Saúde Mundial (World Health Organization=WHO) katak  virus Corona mosu mai husi  Coronaviruses (CoV) iha sidade Wuhan-Cina ne’ebé afeita moras hahú husi flu normal até flu grave hanesan  Middle East Respiratory Syndrome (MERS-CoV) no Severe Acute Respiratory Syndrome (SARS-CoV). Entretantu ba Novel Coronavirus (nCoV) hanesan tipu virus foun ida ne’ebe seidauk halo identifikasaun ne’ebé antes ne’e afeita ona ba umanu. Virus Corona hanesan zoonosis, signifika katak hadaet liu husi ema no animal. Tuir peskiza husi organizasaun Saude Mundial  SARS-CoV hadaet husi busa, niki ba ema. no MERS-CoV hadaet husi animal kuda kámelo ba ema. Maibé iha virus Corona balu mos kuñesidu ne’ebé sirkula iha animal sira ne’ebé antes ne’e seidauk halo infeksaun ba ema.

Haré ba situasaun saude nomos ekonomia ne’ebé maka monu, Governo liu husi entidades relevantes nomos Nasaun duadores sira esforsu makás liu husi atividade rekoperasaun hodi bele hakbi’it fali komunidade liu husi ajudus humanitária. Maske nune’e Governo hasoru obstaklu bo’ot tamba entidades relevantes laiha dadus agregadu familiar ne’ebé sertu ho nune’e difikulta prosesu implementasaun iha terrenu. Fenomena ida ne’e hanesan fallansu ida ida prosesu administrasaun ne’ebé maka nia implikasaun bo’ot ba vida moris sidadaun nian inklui mos Governo. Ho nune’e atu bele ivita no prevene situasaun hanesan referé iha futuru hahu agora persija administra no jere dadus, informasaun hotu ho diak atu nune’e ba futuru labele prejudika implemetasaun politika dezenvolvimentu ne’ebé maka Governo deside. Atu garante kondisaun ida ne’e Governo persija seriadade hodi implementa programa digitalizasaun ba dukumentus hotu atu nune’e iha futuru bele utiliza hodi halo planu ho didiak atu nune’e implementa politika ruma bele kondiz ho situasaun ne’ebé maka povu persija.

 

                         KAPITULU III

                        DISKUSAUN

 

    1. Administrasaun

Kuntiudu lolos administrasaun mai husi liafuan Yunani, hanesan “ad” ho “ministrate” signifika  “to serve” katak serve ou kumprimentu.

“Administrasaun” maka liafuan ne’ebé ita temi iha ita nia moris loron - loron no laos buat foun ida ba ita atu temi iha ita nia ibun, tamba administrasaun ita sempre utiliza tuir nia definisaun, administrasaun ne’e rasik.

Termu “Administrasaun, kada nasaun iha nia definisaun oin-oin. Bainhira ita hakarak haré kelan liu, kona-ba definisaun  administrasaun nasaun nian ita bele foti husi hanoin rua.

  1. Adminstrasaun Nasaun, haré husi aktividade ida ne’ebé halao husi Estadu, hanesan liu husi orgaun  ezekutivu.
  2. Administrasaun Nasaun ne’ebé luan (Luas) hanesan halo diskusaun kona-ba atividades iha orgaun ezekutivu deit.

Haré husi hanoin rua iha leten, katak ita koko atu sita hanoin balu husi matenek nain sira mak hanesan tuir mai :

Tuir A Dunsire, keban (2008:2) administrasaun signifika orientasaun Governo, atividade implementasaun, atividade orientasaun, kriasaun prinsipiu implementasaun politika públika, atividade analiza, balansu no aprezentasaun desizaun, tetu politika, hanesan servisu individual no grupu hodi rezulta sasan no servisu públiku no hanesan mos fatin natureza akademia no teoria. Edward H. Litchfiled, Administrasaun Nasaun, hanesan estuda kona-ba oinsa instituisaun oin-oin iha Estadu liu husi organizasaun, no kompletu ho nia forsa sira, liu husi selu, no tenki lidera husi lider ka ema ne’ebé iha kompetensia ka púder.     Administrasaun públiku tuir matenek Chandler no Plano, keban (2008:4) katak prosesu ida ne’ebé rekursu no pesoal públiku ne’ebé organizadu, kordenadu hodi formula, implementa no organiza desizaun iha politika públika. Signifika katak Governo  halao nia funsaun hanesan ajente uníku ne’ebé iha púder hodi regula, ativu no iha inisiativu hodi organiza no foti espasu hodi inisia ne’ebé tuir sira katak diak no importante ba povu hodi iha asumsaun katak povu maka parte husi pasivu, laiha kbi’it, tenke hakru’uk no simu kondisaun saida deit maka sei regula husi Governo.

Teoria administrasaun rasik esplika kona-ba maneira hodi halo definisaun funsaun universal ne’ebé halao husi lideransa no prinsípiu hodi kompila pratika lideransa ne’ebé diak. Henry Fayol (1841-1925) utiliza abordazen husi gestaun administrasaun hanesan abordazen hahu husi lideransa nivél leten to iha lideransa nivél ki’ik.      

    1. Dezenvolvimentu

Dezenvolvimentu hanesan mudansa iha sosiedade ida ne’ebé mai husi planu estratejiku no estruturadu hodi fo solusaun ba iha seosiedade ho nia objetivu prinsipal mak atu hasae kualidade komunidade nian iha nasaun ida nia laran.

Koalia kona-ba Dezenvolvimentu maka komunidade mak tenke sai hanesan pontu prinsipal hodi sai hanesan sujeitu no objetu husi dezenvolvimentu ne’e rasik. Komunidade sai hanesan sujeitu signifika katak komunidade tenke sai hanesan fatór determinante hodi partisipa iha prosesu dezenvolvimentu no komunidade sai hanesan objetu signifika katak rezultadu husi dezenvolvimentu ida ne’e tenke benefisia povu em jeral.

Nune’e natenek nain Prof Dr. Hj. Syamsiah Bodruddin, M.Si, fo hanoin katak konseitu dezemvolvimentu tuir lolós la persija halo ligasaun ho aspeitu sira ne’ebé espesializadu. Dezemvolvimentu baibain formula liu husi politika ekonomia iha aspeitu lubuk ida maka prova katak iha susesu. Kestaun ida ne’e ita bele haré hanesan iha nasaun Singapura, Hongkong, Australia no nasaun avansadu seluk. Politika ekonomia iha nasaun sira ne’e in jeral formuladu ho konseitu ne’ebé inklui tetu mos ona husi aspeitu ambiente nomos hetan apoia liu husi mekanizmu politika ne’ebé ho responsabilidade ho nune’e formula politika ekonomia ho transparansia, balansu no tuir  regra planeamentu. Wanhira aspeitu hotu ne’ebé mensiona lideransa sira tetu ho diak maka nia impaktu sei diak ba dezemvovimentu nasaun nian.

    1. Administrasaun Dezenvolvimentu Nasional

Dezenvolvimentu Nasionál nu'udar esforsu ida atu hadia aspetu hotu-hotu moris komunidade nian, Nasaun no Estadu ne'ebé mak iha tempu hanesan prosesu dezenvolvimentu sistema administrasaun Estadu nian tomak atu bele alkansa objetivu nasionál sira. Nune'e mós, dezenvolvimentu ba realizasaun programa dezenvolvimentu nasionál bele interpreta hanesan esforsu lubun ida ba dezenvolvimentu nasionál nasionál sustentável hodi alkansa objetivu ba bem estar komum.

Importansia husi administrasaun nesesita tebes iha dezemvovimentu hodi formula programa dezemvolvimentu tama iha organizasaun ida ne’ebé dirijidu. Administrasaun hanesan feramenta prinsipal iha prosesu dezemvovimentu. Funsaun administrasaun ba dezemvolvimentu hanesan relasaun ne’ebé konduz liu ba iha kontextu ekonomia

Tuir Siagian, 2009:4, administrasaun dezenvolvimentu maka hanesan prosesu tomak kona-ba implementasaun desizaun ne’ebé foti ona hodi implementa husi ema rua ou liu hodi bele atinji objetivu ne’ebé trasa ona. The Lian Gie (Pasalong 2011:3) ható definisaun kona-ba administrasaun hanesan atividade lubuk ida ne’ebé maka halao ba servisu ida ne’ebé halao husi ema grupu ida hodi servisu hamutuk hodi to’o iha nia objetivu.

Matenek nain Suharto (2006:4) sita difinisaun kona-ba dezemvolvimentu hanesan mata dalan ida hodi hatudu diresaun ba implementasaun estratejia  dezemvovimentu ne’ebé liga ho politika

 

    1. Servisu Administrasaun Timor Leste  iha âmbitu Surtu Covid-19

Moras Covid-19 afeita makás ba kresimentu ekonomia mundial to’o ekonomia familia tamba nasaun hotu iha mundu implementa estadu emerjensia hodi bandu sidadaun atu halo sirkulasaun nune’e fasil ba ekipa saude atu halo kontrolu ba moras referé.

Haré ba problema ida ne’e maka Estadu Timor Leste liu husi orgaun ezekutivu ka Governu mak iha kompetensia hodi ezekuta ou hala’o nia knár hodi garantia povu nia moris iha Âmbitu Surtu Covid-19. Liu husi liña koordenasaun entre Ministerio Solidariedade Sosial no inkluzaun (MSSI), Ministerio Estatal (MAE) Ministerio Agrikultura no Peskas (MAP), SECOP nomos SEPC implementa programa agregadu familiar orsamentu ba kada uma kain ho montante $ 200.00 inklui fahe sasan sesta bazika nudar programa nasional hodi halo rekoperasaun ekonomia ne’ebé durante ne’e hetan influensia maka’as husi virus Surtu Covid-19.

 

    1. Oinsa Prevene Surtu Covid 19

Hanesan rekomenda tiha ona husi Organizasaun Mundial da Saude (OMS) ne’ebé hatete katak: atu bele hado’ok a’an husi surtu Covid-19 maka presiza pratika hahalok sira hanesan:

  1. Mantein distansia sosial no distansiamentu fiziku
  2. Labele halibur malu ho ema barak
  3. Fase liman bebeik ho sabaun kada minutu
  4. Uza mascara iha fatin ne’ebé deit
  5. Rega ou dezinfekta ba uma laran
  6. Labele hakuak malu no rei malu wainhira hasoru malun, misa no iha fatin ne’ebé deit
  7. Evita kaer liman
  8. Wainhira mear no fani persija taka ibun
  9. Han hahan ne’ebé saudavel atu hasae ita nia imunidade hodi kontra virus covid-19

 

    1. Governo nia Politika hodi responde

Iha Juñu 2020, Timor-Leste hamutuk ho nasaun 157 sira seluk ne’ebé fornese transferénsia osan inkondisionál ba sira nia populasaun nu’udar dalan ida hodi responde ba xoke ekonómiku tanba COVID-19. Iha Timor-Leste, pagamentu ida ne’e (pagamentu ba Umakain) halo ho forma transferénsia únika osan US$200 ne’ebé distribui ba besik umakain 300,000 iha suku 452 ho kustu besik millaun US$60. Prosesu ida ne’e hahú iha Juñu 2020. Iha Setembru 2020, Governu anunsia programa Sesta Bázika, ne’ebé sei fornese $25 ba ai-han ka voucher/seña/seña ida ba kada Timoroan ba fulan rua. Distribuisaun pakote ai-han/seña hahú iha Dezembru 2020. Programa apoiu sira seluk inklui subsídiu $15 kada fulan ba fulan rua, suspensaun temporária kona-ba kontribuisaun traballadór nian ba pagamentu seguransa sosiál, subsídiu salariál 60%, no pagamentu mensál $36 ba auto-empregu no traballadór informál sira ne’ebé fornese sira nia rejistu ba Seguransa Sosiál

Impaktu husi pandemia mos senti ho forma diferenti loos no komun liu merkadu ne’ebé mak loke iha tempu balun ka loke hela de’it fora husi Dili no menus ba ema sira ne’ebé hela fora husi dili hodi simu osan ne’ebé manda husi sira nia kolega ka familia sira ne’ebé mak servisu iha rai liur. Ba ronda da-lima iha levantamentu, ema barak ne’ebé mak hela fora husi Dili obriga kesi kabun ka hamenus sira nia porsaun 5 hahan maizoumenus dala ida iha fulan kotuk tamba menus osan. Maske ida ne’e hetan revesaun signifikante iha ronda final levantamentu ida ne’e. Suprezamente, kona-ba preokupasaun ba COVID-19 iha Dili kontinua sai aas duké iha munisipiu sira, no mós dala barak liu mak iha duké iha munisipiu sira mak ema evita halibur malu, evita fatin públiku, no uza mascara hanesan protesaun kontra COVID-19. Iha Maiu 2021, prioridade boot liu ba povu sira iha Dili mak atu hatene liu tan informasaun kona ba oinsá atu asesu governu nia programa apoiu sira, no iha munisipiu sira prioridade aas liu mak hakotu serka sanitária. Rezidente sira iha Dili mak barak liu hetan informasaun husi TV ka radio no menus depende ba Xefe suku/aldeia. Respondente sira iha munisipiu sira barak liu mak haree RTTL. Uza media social maizumenus dalabarak iha semana ida konsistentemente aas iha Dili duké munisipiu sira no enkuantu Facebook sai hanesan aplikasaun ne’ebé popular liu iha Dili no iha munisipiu sira, no mós konsistentemente kontinua sai hanesan aplikasaun ne’ebé popular iha Dili duké iha munisipiu sira. Hatudu nia vulnerabilidade pre-ezistente iha TimorLeste, ita presija apresia GoTL nia asaun atu mellora efeitu sosio-ekonomiku husi pandemia liu husi medida orsamental no variedade programa suporta sira, inklui pagamentu Uma Kain ne’ebé efetivu liu. Atu halo resposta kontinuidade ba pandemia efektivu liu, mensajen xavi sira inklui hanesan:

  • Medida sira hanesan pagamentu osan Uma Kain no Cesta Bazika ne’ebé hetan apresia husi maioria populasaun. Apoiu semellante no kontinua ba Lockdown ne’ebé tui-tuir malu husi governu tenke tetu hodi halo balansu ba impaktu sosiu-ekonomiku no kuda nafatin konfiansa ba ema.
  • Garante katak medida politika sira ne’ebé foti hodi responde ba COVID-19 no nia impaktu sira serve ba ema sira ne’ebé mak hela iha Dili no fora husi Dili hanesan xave ba resposta efektviu no nivel satisfasaun ida ne’ebé a’as.
  • Komunikasaun di’ak kona ba apoiu programa sira hanesan sentru ba sira efektividade. Apoiu programa sira presija komunika ba publiku ho tempu ne’ebé lolos, ho instrusaun ne’ebé klaru ba hirak ne’ebé elijivel, iha ne’ebé no oinsá atu aplika, no nota katak maneira ema asesu informasaun iha Dili laran no fora husi Dili ne’e la hanesan.
  • Hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira no parte interesadu sira, informasaun factual kona ba vasina COVID-19 no nia seguru sira presija atu fornese tempu ne’ebé adekuadu hodi preventivamentu hatan ba ema nia hesitansia ka tauk ba vasina. Ida ne’e importante katak Sistema administrasaun ba distribuisaun pagamentu osan ruma iha futuriu, billeti ka sesta bazika

 

KAPITULU IV

LIAFUAN MAKTAKA

 

    1.  KONKLUZAUN

Referé ba diskusaun sira ne’ebé mensiona iha leten maka hakerek nain foti konkluzaun katak:

  1.  Konseitu administrasaun hanesan prosesu ne’ebé em jeral hala’o husi ema ida ka liu liu husi esforsu hotu hanesan; grupo, governu, privadu/sivil ki’ik ka bo’ot, hodi atinzi objetivu hamutuk.
  2. Konseitu dezenvolvimentu hanesan mudansa iha sosiedade ida ne’ebé mai husi planu estratejiku no estruturadu hodi fo solusaun ba iha sosiadade ho nia objetivu prinsipal mak atu hasaé kualidade komunidade nian iha nasaun ida nia laran.
  3. Surtu Covid-19 hanesan moras ida perigu tebes ne’ebé bele daet husi ema ida ba ema seluk liu husi kaer liman, hakuak malu, rei malu no seluk.
  4. Governo hasoru obstaklu bo’ot tamba entidades relevantes laiha dadus agregadu familiar ne’ebé sertu ho nune’e difikulta prosesu implementasaun no distribuisaun apoia rekoperasaun ekonomia
  5. Wainhira laiha dadus ne’ebé sertu nia implikasaun bo’ot ba programa ou politika ruma ne’ebé Governo no Estadu atu deside liga ho nesesidade komunidade

 

    1. REKOMENDASAUN
  1. Programa no atividade saida deit atu susesu administrasaun maka hanesan xavi hodi atinji metas ou objetivu ida, nune’e administrasaun nia papél importante no krusial iha atividade organizasaun. Nuné kualker organizasaun hotu atu susesu persija trasa planu ne’ebé diak nune’e administra  ho diak tuir lalauk administrasaun atu nune’e bele lori susesu ba iha implementasaun
  2. Rekomenda mos Governo bele tau atensaun masimu hahu agora atu administra, prezerva no jere dadus, informasaun hotu ho diak atu nune’e ba futuru labele prejudika implemetasaun politika dezenvolvimentu ne’ebé maka Governo deside.
  3. Governo persija iha seriadade hodi implementa programa digitalizasaun ba dukumentus hotu atu nune’e bele trasa planu hotu ho diak nune’e wainhira atu implementa politika ruma bele kondiz ho situasaun real.
  4. Atu atividade ekonomia no dezemvolvimentu hotu lao normal fila-fali persija sosializa hodi enkoraja komunidade liu husi hasae tasa vasinasaun kontra Covid-19 ho nune’e atividade hotu bele halao ho normal
  5. Persija kuntinua progarama sexta bazíku nune’e bele ajuda komunidade liu husi sosa sira nia produtu lokál iha parte seluk sirkulasaun osan bele ba to’o nivél aldeia ho nune’e bele hakbi’it fali ekonomia rai laran hahu husi baze depois ekonomia Timor-Leste infrenta resesaun

 

 

REFERENSIA

 

http://erhynugroho.blogspot.com; http://beritaislamimasakini.com/

kartaasmita, Ginanjar.perkembangan pemikiran dan praktek administrasi pembangunan.1997.PT. Pustaka LP3ES Indonesia,

Modul hanorin materia: “Administrasaun Dezenvolvimentu” Departamentu Estudu Dezenvolvimentu, 2021.

Manual Treinamentu “Administrasaun”  ACF Training Center, 2012

https://wolipop.detik.com/health-and-diet/d-4946027/apa-yang-dimaksud-virus-corona-ini-asal-mula-hingga-gejala-covid-19

FAO. 2021. Relatóriu Espesiál - 2021 FAO Crop and Food Supply Assessment Mission (CFSAM) ba

Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Rome. https://doi.org/10.4060/cb5245en

MAP. 2020. Avaliasaun rápida ba seguransa ai-han Ronda 1 iha Timor-Leste – 9 Juñu 2020

MAP. 2020. Avaliasaun Rápida ba Reziliénsia Merkadu nian 2020: Relatóriu Finál Ronda 1 no 2 iha TimorLeste – 8 Setembru 2020

MDF. 2020. Análize Rápida: Impaktu ba Merkadu husi Pagamentu Osan, Agostu 2020

MDI/OXFAM. 2020. Setór Informál iha Timor-Leste durante COVID-19 – Agostu 2020. https://asia.oxfam.

org/latest/policy-paper/report-informal-sector-timor-leste-midst-covid-19

MSSI, Parseria ba Dezenvolvimentu Umanu (PHD) no Catalpa Internasionál. 2020. Relatóriu Levantamentu

Apoiu Pagamentu COVID-19 nian – Jullu 2020

The Asia Foundation. 2020. Avaliasaun ba Impaktu Ekonómiku tanba COVID-19 ba MSMEs – Agostu 2020

Nasoens Unidas. 2020. Avaliasaun ba Impaktu Sósio-Ekonómiku (SEIA) husi COVID-19 iha Timor-Leste

UNTL/Oxfam (Li-li Chen). 2020. Feto sira iha Agrikultura iha Timor-Leste: Estadu Emerjénsia no Impaktu husi COVID – Jullu 2020. https://asia.oxfam.org/latest/policy-paper/report-women-agriculture-timor-leste

World Bank Group. 2021. Relatóriu kona-ba Timor-Leste nia Ekonomia, Maiu 2021: Charting a New Path.

World Bank, Washington, DC.

World Bank. 2020. Relatóriu kona-ba Timor-Leste nia Ekonomia, Outubru 2020: Towards a Sustained Recovery. World Bank, Washington, DC.

World Bank Group. 2020. Relatóriu kona-ba Timor-Leste nia Ekonomia, Abríl 2020: Nasaun ida ne’ebé iha Presaun nia Laran (A Nation Under Pressure). World Bank, Washington, DC.

World Food Program. 2020-2021. Buletin Seguransa Ai-han iha Timor-Leste: https://www.wfp.org/publications?f%5B0%5D=country%3A2096&f%5B1%5D=publication_type%3A2137

World Food Program. 2020-2021. Relatóriu Monitorizasaun Merkadu iha Timor-Leste: https://www.wfp.org/publications?f%5B0%5D=country%3A2096&f%5B1%5D=topics%3A2130

MAF. 2020. Avaliasaun Rápida ba Reziliénsia Merkadu 2020: Relatóriu Finál Ronda 1 no 2 iha Timor-Leste – 8 Setembru 2020

 

 

Unidha Universidade da Paz nudar instituisaun Superior edukativus nebe realiza apredizazen, pesquizas, no sai servidor/pengabdian ba sidadaun sira hodi fiar metin ba direitu fundamental ema nian, tuir normas Universal sira no konstituisaun RDTL
© 2024 Universitas da Paz Follow Universitas da Paz : Facebook Twitter Linked Youtube